Luke 22

Komokwali baaniba Yesuse ananoba kaaneko gesiobe.

(Matyu 26:1-5, Mak 14:1-2, Yon 11:45-53)

1Singkalin am sumo bleto yis blim unam binabibo amo niniino Fasobao meb tebua 2Gode amo kimanin nakai komok isa eka hekmel weng tekein kemin naka isa i funaniba Ni fatnanobta Yesuse ayok afu ananobta kaaneke? ge funasiobe. Niminbabe, i keim afunomabib otane i nakaia unangai tolo tosiananibtabe.

Yudase baanea Ne Yesuse komokwali dobyamabibo gesebe.

(Matyu 26:14-16, Mak 14:10-11)

3Am olo dimo Gululame Yesuse okok aleyemin naka make Yudas Iskaliote bekeba bianea bobol tem funin misiamo omalea 4e monea Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Gode am sumo awa genalin nakai komokwal isa isu unanea baabenea Ne daabeia Yesuse afunomabiobo gesea 5i wenteniba seimbianiba baabaniba Kobo inanemebo ni monio oklomabbiobo gesiba 6e Ayamobo genea funanea Am mak dimo nakaia unangai Yesuse mo bekebanim blim kenimibo ne fatnabanita debeb monita komokwali dobyamabine? ge funmonsebe.

Yesus esa e okok aleyemin naka isa i Fasoba imeno dowonsiobe.

(Matyu 26:17-25 Mak 14:12-21 Yon 13:21-30)

7Gode singkalin am sumo Yudai bleto yis blim unam binabib amo tlamo i eil sibsib memei yananiba funiba Gode heitdaha binabibo niniino Fasoba otabe. Am olo tlang genabo kesoa 8Yesuse Fitae Yone i dabo baabenea Ibo moniba imeno funabibta nibo Fasobao dowonomo gesea 9i baabaniba Sum kobo ni imeno fatda funabobta Kobo Fasobao dowonale? gesiba 10e baabenea Ibo moniba bib sum ye temiba naka make aangkete gabamon dim ut ofanea obeb une mole ibo dobsileb bebiba e am tam unameo ibsa taniba am tam unaniba 11amo gosake baabaniba Aleyemin nakae baanea Ne biino fab o tem ota ne okok aleyemin nakai ni sinwalo Fasoba imeno dowonomabbione? genebo ge baabaibta 12e biin beselibo asal ut biobo o temo biin toulalin osa eka tebol osa mikil na kesoa o tem ota alebeneta ibo Fasoba imeno fubiba natlobta dowonomo ge baabenea 13dlane moniba inamin namino makob ele baabenebio ina tlaniba Fasoba imeno fusiobe.

Yesuse e okok aleyemin nakai blet baka waen aay bakao oya dowonsiobe.

(Matyu 26:26-30 Mak 14:22-26 1 Kolin 11:23-25)

14Fasoba imeno dowonamin dimo tloa Yesus esa e okok dlasanin naka isa te toulaniba imeno wembianiba 15e baabenea Ne enin sumo watemamabio dimo tlo otane ne funania Mikiktemo nesa ne okok dlasanin naka ibsa Fasoba imeno dowonobta omito ne enin kino watemnita kaanano ge funai kesoa nibo imeno dowonomabbiobe. 16Ne moton baabenamabibe, ne dabalim olo mo bianita Fasobao imino mo dowonamabibabe. Sinanoa ne Gode kimanino keim anomo dim ota Fasobao mitmakamo keim ananota ne imin dowonamabibo ge baabenea 17e waen aaye obonea Gode gangobo genea i baabenea Ibo alukum ele doweine! 18Ne baabenamabi ole ne waen aay ele dowei biamo imino mo doweim blim blia sinanoa Gode kimanino keim anota waen aay ele imin dowonamabibo ge baabenea 19eka blete obonea Gode gangobo genea hanea e okok aleyemin nakai oyenea baabenea Olo ne damobo doweine! Ne ib bobolo fumbi kesoa ne damo ibo oyenea daabeibua sinanomo ibsa ina bianiba ne bobolo fumbianiba unaline ge baabenea dowonsiobe. 20Eka waen aay esak obonea imin inanea obyenea baabenea Ele ne ilemobe. Sinanggwano Gode moton wengo memao baanea Ne kaania ileme singania nakaia unangai hengmino omtlabenamabibo genebuo ne bain inanamabibe. 21Otane wentine! Nakae ne komokwali nemiamabe nakae e temnanoba imeno wembuobe. 22Sinanggwano Gode baanea Abilim Da Tlemin Nakae kaanamabebo ge baanebio kesoa Abilim Da Tlemin Naka ne inania kaanamabi otane naka make komokwali nemyamabe nakae ne dobhalimbibe. E kukub misiam natnenamabe kesoa Gode enin sumo e omalamabebo gesea 23e okok aleyemin nakai i sinwalo obianiba baaniba Waneta inanamabene? ge omonsiobe.

Yesuse okok aleyemin nakai obianiba Waneta komok anamabene? ge obisiobe.

24Yesuse okok aleyemin nakai i sinwalo obianiba Waneta nib isak tem daako komok sum anamabene? gesiba 25Yesuse baabenea Bib mak seli komokwali naka maki kima bianiba i okoko amit meng meng dlasambiba i okok nakai baaniba Ayam nayebiobo galaibo 26ibo mo inamibe! Ib isak temo waneta sum anang ge mole e okok naka neko! Eka ib isak temo waneta komok anang ge mole e besa okok naka neko! 27Waneta komok sume? Nakae toumbianea imeno wembe etia bleka? Nakae imeno fu oluba tlebe etia? Ne funania Nakae toumbianea imeno wembe etabo gabibe. Ina otane nele okok naka biania ibo daayebibe. 28Ne naka maki kukub misiam omkanebib otane ibo mo deitneim blimobe. Ibo beketne bliobe. 29Ne aye sino baatnenea Kobo nakaia unangai kimanale genebio kesoa nesa inania ibo baabenamabibe. 30Ibsa nakaia unangai kimaine! Ne nakaia unangai kimanamabio dimo ibo ne beketne bianiba aaya imenao wembianiba eka komokwali biino dimo toula bianiba Islel nakai mito 12 i tliba ibo i wengo wenteniba i kukubo klayemomabiobo ge baabesebe.

Yesuse Fitae baabanea Kobo baaneba Ne Yesuse mo tekein kebibabo genamabeobo ge baabasebe.

(Matyu 26:31-35 Mak 14:27-31 Yon 13:36-38)

31Yesuse Saimone baabanea Saimono, Gululame Gode baabanea Ne naka eli bainobo galino dlamaia makob unangi wit sano baniba olasambiba blongo gamdibi unanoa damob deibonabo inaiba yatenia i bainobo galino sbal bleka? genano gesea Gode baabanea Ae inanale genebu 32otane ne Gode beten keha biania baabania God kobo Fitae daabaneba e sbal maneko gei kesoa keb bainobo galino deiboneb biamo imin wafunamabeobe. Inanameb ota kobo keb nekwali daabeneba i bainobo galino sbal manomabiobo gesea 33Fitae baabanea Sum kobo naka maki kemetniba klabut am unom gaibo nesa bekebke unamabibe. Eka i kanaiba kaanang gaebo ne tena kaanomabbiobo gesea 34Yesuse baabanea Ne baabkenamabibe, memalo boman tlamo kakaluke mo nganaim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baabanea 35eka e okok aleyemin nakai imin baabenea Sino ne baabenia Ibo moniba bib mak bib mako unom gaibo ib kumeno moni bumin osa meen osa skil otabbumin osa mo oleb unaibe ge baabeia inaibbio ibo imen teb binibbuo? gesea i baaniba Yeye gesiba 36e imin baabenea Otane memalo naka make kumene moni bumine bie mole goleb uneko! Eka naka make meensa bie mole esa goleb uneko! Eka nakae bainato blim bie mole youmo oleb monea naka make walonea monio oisanea bainato waleko! 37Sinanggwano Gode weng omkeimalin nakae Aisaiae Gode buk temo dolanea baanea E debeb utniba nakai kukub misiamo wafublib isu ut daiba bekebenamabebo ge baanea ne weng sango dolanebio kesoa bain anoa yamo balinamabobo ge baabesea 38i baabaniba Sum kobo watemale! Ni bainato asu ele bibebiobo gesiba e baabenea Ne wengo bayotabo ge baabesebe.

Yesuse amgolime Olibe golim ut bianea beten kebisebe.

(Matyu 26:36-46 Mak 14:32-42)

39E bib olo deibonea sino nabinabe inanea monea amgolime Olibe golim ut unea e okok aleyemin nakai dobsileb motemiba 40bianiba baabenea Gululame ibo dlamatemea kukub misiamo nanimibo misiam kesoa ibo beten kemine ge baabenea 41i deibenea monea skeimsa ye manea ton ton golbua daak tounea Gode baabanea 42Ay kobo Ae geneb mole ne bobol tem abilo omtlatnenale! Ina otane kobo ne bobol tem funino mo wafunebta nanemebe! Kleb bobol tem funin iwat nanale gesea 43Gode abisake daak tenea Yesuse dobsbal manea 44Yesuse bobolo dot ilum omfubano kesoa e beteno dot sum beten kebea e ifao makob ilemo ulab walabuanoa daaknoa dabalim daak unebua 45beten kebea blimanoa hananea imin monea e okok aleyemin nakai temea i bobolo ilum omfubenoa aala bliba yatemnea 46baabenea Ibo aala blibo hananiba Gode nganhamine! Ibo Gode nganhabib mole Gululame dlamanemeo sbal manomabiobo ge baabesebe.

Nakai teniba Yesuse afu debeb onsiobe.

(Matyu 26:47-56 Mak 14:43-50 Yon 18:3-12)

47Yesuse wengo oyebe dim ota e okok aleyemin naka make niniino Yudase tebea naka homoni dobsileb bliba teniba Yudase Yesuse bukbuk gebanang genabe otane 48Yesuse baabanea Yudas kobo Abilim Da Tlemin Naka ne bukbuk gahamsia E afunomabib nakai atemniba afueine genebtio? ge baabasea 49Yesuse bekeba blib nakai funaniba Nakai Yesuse afueibobo ge funaib kesoa baabaniba Sum kobo ni bainate tobonoba yenanomabbiobo ge baaniba 50naka make bainate tobonea Gode amo kimanin nakai i komok sume e okok nakae ananang genea blelanea klone kweital da eta taisanea tesea 51Yesuse Awao deine ge baabenea naka ele klone afunea klaubanea ayam anea 52Gode amo kimanin nakai komokwal isa eka Gode amo awa genalin nakai komokwal isa naka gang isa teniba Yesuse afunom genamsiba Yesuse baabenea Ibo nimin kenibta bainat osa kwam osa tubulanibta tlibe? Ne ayok henin nakababe. 53Am homono dimo ibtem netem nanoba Gode am sumo tem tamo biob otane ibo nafunamino deitne binabiobe. Ina otane memalo ibo inanomabib amo tam tlo kesoa Gululame ibo titilo omya nafunomabiobo ge baabesebe.

Fitae baanea Ne Yesuse mo tekein kebibabo ge baasebe.

(Matyu 26:57-58,69-75 Mak 14:53-54,66-72 Yon 18:12-18,25-27)

54I Yesuse afu debetniba moniba Gode amo kimanim nakai komok sume am unom geniba bebibo Fitae dobsileb bebe otane mebo mo unim blimobe. Skeimsa ye bianea kinota atemem atememnea monea 55Gode amo kimanin nakai komok sume amo daam tem tam tenea naka maki ase fablibo e tenaniba ye toula bliba 56Gode amo kimanin nakai komok sume okok kehamin unango mako tenoa Fita esu ele tetemoa e aso tefube kesoa kla ateme bianoa baanoa Naka elesa Yesuse bekeba binebiobo gesoa 57e Yesuse niniino omwabanea baabonea Ne naka ele mo tekein kebibabo ge baabonebua 58mitdanea naka mak esak imin tenea atemnea baabanea Kebsa Yesuse okok aleyemin naka kebtabo gesea Fitae baabanea Nekobbabo ge baabanabea 59afok smiko olokiem blimanoa naka make baanea Ne wengo bain baabenamabibo, naka ele Yesuse okok aleyemin naka etabo, e Yesuse ulab Galili nakabo gesea 60Fitae baabanea Ne keb weng olo obebo mo tekein kebibabo genabea kakaluke hebmamsab nganasea 61Sume deskinanea Fitae atemnabea Fitae funanea Sino Yesuse baatnenea Kakaluke mo nganaim blim bieta kobo ne niniino omuatneneba baaneba Ne naka ele mo tekein kebibabo genamino asumatna kenamabeobo ge baatnenebiobo ge funanea 62daam temo deibo tamnea bib tam unanea biki dofanea mem wat mem wat onsebe.

Yesuse weng dobo weng ohamonsiobe.

(Matyu 26:67-68 Mak 14:65)

63Naka maki Yesuse afuniba weng dobo weng oha bianiba abiam bianiba 64i youme doboniba kin deibo ge waisaniba imin abianiba tlaha biam bianiba baabaniba Kobo Gode weng omkeimalin nakae ulab kesoa naka ele waneta kananene? E niniino baabenale ge oha bianiba 65eka weng mak osa oha biam bianiba kukub misiamo omkahamonsiobe.

Gode amo kimanin nakai komokwali Yesuse kot kehabisiobe.

(Matyu 26:59-66 Mak 14:55-64 Yon 18:19-24)

66Glik genoa Isleli naka gang isa eka Gode amo kimanin nakai komokwal isa hekmel weng tekein kemin naka isa miniba Yesuse debeb moniba Yudai komokwal maki isu unaniba Yesuse baabaniba 67Kobo Gode Kemfakamin Naka kebta biaebo baabenale gesib otane Yesuse baabenea Ne ibo baabenimio mo bainobo genomabibbabe. 68Eka ne weng osa kil baabenimio ibo mo yang kenomabibba 69otane Gode titilsa kesoa sinanomo Abilim Da Tlemin Naka ne utnia e kweile kweitale kikib ye tounamabibo gesea 70i baabaniba Kobo Gode miin kebtio? gesiba e baabenea Ae ibo bain baaibobo gesea 71i sinwalo obianiba Emaye Gode weng dobo wengo oha bianea baanea Ne Gode miinobo gesea Nibo wentob kesoa nibo kot kebanomo! Nibo weng afeto mo henomobe ge baasiobe.

Copyright information for MPT